{"id":217924,"date":"2023-09-05T20:30:00","date_gmt":"2023-09-05T18:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.womeninadria.com\/ekonomsko-osnazivanje-zena\/"},"modified":"2023-09-05T20:30:00","modified_gmt":"2023-09-05T18:30:00","slug":"ekonomsko-osnazivanje-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.womeninadria.com\/bs\/ekonomsko-osnazivanje-zena\/","title":{"rendered":"Ekonomsko osna\u017eivanje \u017eena glavni je cilj sarajevske Sigurne ku\u0107e"},"content":{"rendered":"\n

Femicid i nasilje nad \u017eenama<\/strong> teme su koje nas iz dana u dan sve vi\u0161e zastra\u0161uju i traumiraju, no na\u017ealost, po pravilu, vrlo brzo i\u0161\u010deznu s radara na\u0161ih medijskih ku\u0107a i portala. Sa dru\u0161tvenih mre\u017ea ih za dva-tri dana zamijeni neka trivijalna vijest o veleumnim dosezima na\u0161ih politi\u010dara, neka sladunjava epizoda iz \u017eivota “wannabe celebrity” balkanskih zvijezda ili neki so\u010dan tra\u010d dr\u017eavno-mahalskog nivoa. Nije zabrinjavaju\u0107a amnezija “mu\u0161kog svijeta” koji vlada ovim prostorima, zabrinjavaju\u0107a je, ustvari, amnezija nas \u017eena, koje \u017eivimo u izmaglici na\u0161eg prividno sigurnog i udobnog \u017eivota i koje vrlo \u010desto zaboravimo da se i mnogima od nas nasilje vrlo lako mo\u017ee desiti. <\/p>\n\n\n\n

Kako preduprijediti nasilje u tvom okru\u017eenju, na poslu, u kom\u0161iluku, kako prepoznati \u017eenu koja od straha ne smije priznati da trpi nasilje, kako pomo\u0107i \u017eeni koja nema svojih prihoda i egzistencijalno je ugro\u017eena, kako je ekonomski osna\u017eiti…? Sve su to pitanja o kojima trebamo ba\u0161 mi \u017eene pri\u010dati na na\u0161im jutarnjim kafama, na na\u0161im sedmi\u010dnim kru\u017eocima, tokom na\u0161ih shopping tura. Jer, \u0161to vi\u0161e znamo o tome kako \u017eenama koje trpe nasilje pomo\u0107i, koliko je va\u017eno ekonomsko osna\u017eivanje \u017eena<\/strong>, kako ih za\u0161tititi od daljnje traumatizacije, koju psihoterapiju preporu\u010diti, zasigurno \u0107e biti manje \u017eena koje trpe nasilje. A dovoljno je da na\u0161im savjetima i podr\u0161kom pomognemo jednoj \u017eeni za cijelog na\u0161eg \u017eivota. Makar jednoj. I to je golemo. <\/p>\n\n\n\n

O tome kako i na koji na\u010din Sigurna ku\u0107a u Kantonu Sarajevo <\/strong>mo\u017ee pomo\u0107i \u017eenama koje trpe nasilje razgovaramo sa psihologinjom Arijanom \u0106atovi\u0107 iz <\/strong>Sigurne ku\u0107e<\/strong>,<\/a> Fondacije za lokalnu demokratiju<\/strong> iz Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomsko osna\u017eivanje \u017eena u Sigurnoj ku\u0107i je najva\u017enija karika<\/h2>\n\n\n\n

Vjerujem da ste ve\u0107 \u010duli da postoji Sigurna ku\u0107a<\/strong> koja pru\u017ea sigurno uto\u010di\u0161te \u017eenama i djevojkama koje su pretrpjele ili trpe nasilje, i koja nerijetko zbrinjava i cijele familije, \u017eene s djecom. U periodu od 2000. godine do kraja jula ove godine u Sigurnoj ku\u0107i<\/strong> Sarajevo<\/strong> i Skloni\u0161tu za djevojke Fondacije lokalne demokratije<\/strong> bile su smje\u0161tene 834 \u017eene, 1.092 djece i 388 djevojaka. <\/p>\n\n\n\n

“Sve korisnice koje su smje\u0161tene u Sigurnoj ku\u0107i i Skloni\u0161tu za djevojke Fondacije lokalne demokratije pored obezbje\u0111enja fizi\u010dke za\u0161tite i sigurnosti dobiju individualno prilago\u0111en psihosocijalni tretman kako bi im se pomoglo u prevazila\u017eenju traumatskih iskustava i reintegraciji u dru\u0161tvenu zajednicu. Korisnice se kroz psihosocijalni tretman, tako\u0111er osna\u017euju da kvalitetno organiziraju svoj \u017eivot i ekonomski osna\u017ee. Najve\u0107i broj \u017eena koje su boravile u Sigurnoj ku\u0107i su zavr\u0161ile srednju \u0161kolu, dok je manji broj \u017eena samo sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom. U Sigurnoj ku\u0107i su bile smje\u0161tene \u017eene i sa zavr\u0161enim fakultetom. Najve\u0107i broj djevojaka, koje su bile ili su jo\u0161 uvijek smje\u0161tene u Skloni\u0161tu za djevojke, poha\u0111aju srednju \u0161kolu, ne\u0161to manji broj je djevojaka koje su poha\u0111ale ili jo\u0161 uvijek poha\u0111aju osnovnu \u0161kolu, a tako\u0111er je tu manji broj djevojaka koje su zavr\u0161ile \u0161kolovanje<\/em>“, poja\u0161njava Arijana \u0106atovi\u0107.<\/p>\n\n\n

\n
\"Sigurna
Arijana \u0106atovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U sklopu Fondacije lokalne demokratije otvoren je Centar za \u017eene, koji u Sigurnoj ku\u0107i smatraju i svojom \u201eprodu\u017eenom rukom\u201c jer upravo su fokusirani na ekonomsko osna\u017eivanje \u017eena, \u0161to je i klju\u010dna karika u lancu pomo\u0107i i podr\u0161ke \u017eenama koje su pretrpjele ili trpe nasilje. <\/p>\n\n\n\n

“Kroz program Ekonomskog osamostaljivanja koji se provodi u Centru za \u017eene korisnice Sigurne ku\u0107e i Skloni\u0161ta za djevojke se uklju\u010duju u radionice i ciljane edukacije za stjecanje vje\u0161tina pisanja \u017eivotopisa, razgovora za posao, kao i informisanju gdje i na koji na\u010din da tra\u017ee oglase za posao. Kroz edukacije se korisnice osposobljavaju da, u po\u010detku kroz mentorstvo a kasnije samostalno, tra\u017ee oglase za posao, popunjavaju i \u0161alju aplikacije i u kona\u010dnici odlaze na razgovore za posao”, dodaje Arijana. <\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak: “Rodni stereotipi uzrok su manjka \u017eena na lederskim pozicijama”<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tako\u0111er tvrdi da se upravo ovakav pristup u\u010denja kroz aktivno sudjelovanje u procesu, pokazao veoma pozitivan, jer u velikoj mjeri ja\u010da samopouzdanje \u017eena \u0161ti\u0107enica i poti\u010de ih na aktivno djelovanje. Pored navedene edukacije, mentorstava i podr\u0161ke u samostalnom pronala\u017eenju poslodavaca stru\u010dno osoblje iz Centra za \u017eene i Sigurne ku\u0107e <\/strong>povezuje svoje korisnice sa dru\u0161tveno osvije\u0161tenim poslodavcima\/firmama s kojima ve\u0107 godinama sara\u0111uju, poma\u017eu\u0107i im i na taj na\u010din da se zaposle, u skladu s njihovim kvalifikacijama i vje\u0161tinama. <\/p>\n\n\n\n

“U sklopu Centra za \u017eene se razvijaju i posebni programi pomo\u0107i i podr\u0161ke <\/em>za ekonomsko osna\u017eivanje<\/strong> \u017eena, <\/strong>koji podrazumijevaju podr\u0161ku u pisanju poslovnih planova i nabavci neophodne opreme za realizaciju razra\u0111enih i ekonomski odr\u017eivih poslovnih planova. I kroz ovakav vid projekata je uklju\u010dena odgovaraju\u0107a edukacija i mentorstvo. Tako\u0111er, veoma je bitno naglasiti da je Sigurna ku\u0107a Fondacije lokalne demokratije partner Ministarstvu za rad, socijalnu za\u0161titu, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo <\/a>u realizaciji Socijalnog programa namijenjenog za pomo\u0107 i podr\u0161ku \u017eenama \u017ertvama nasilja u porodici koje su pro\u0161le kroz psihosocijalni proces osna\u017eivanja u Sigurnoj ku\u0107i i odlu\u010dile da samostalno nastave \u017eivot. Kroz ovaj program \u017eenama se pru\u017ea pomo\u0107 u finansiranju kirije i re\u017eijskih tro\u0161kova u periodu od \u0161est mjeseci. Ovakav vid pomo\u0107i je veoma dragocjen jer \u017eenama omogu\u0107ava da se lak\u0161e osamostale i ekonomski osna\u017ee nakon izlaska iz Sigurne ku\u0107e<\/em>“, isti\u010de Arijana.  <\/p>\n\n\n\n

Kad iza\u0111u iz Sigurne ku\u0107e \u017eene su spremne za samostalan \u017eivot<\/h3>\n\n\n\n

Kad govorimo o \u017eenama koje su pretrpjele ili trpe nasilje vrlo \u010desto zaboravljamo na njihovu nemo\u0107 u ostvarivanju svojih egzistencijalnih prava upravo zbog ekonomske ovisnosti o mu\u0161karcima, nasilnim mu\u017eevima, partnerima, o\u010devima. Bezbroj je sjajnih primjera \u017eena, koje su se u borbi za svoj i \u017eivot svoje djece skonile u sigurnu ku\u0107u, koja im je ponudila program za ekonomsko osna\u017eivanje \u017eena<\/strong> koji im je pomogao da iz Sigurne ku\u0107e iza\u0111u spremne za novu \u017eivotnu fazu i potpuno se osamostale. <\/p>\n\n\n\n

“Pomenu\u0107u vam dva primjera na\u0161ih korisnica \u010dije li\u010dne podatke zbog sigurnosti i za\u0161tite identiteta ne\u0107u pominjati. \u017dena koja je trpjela vi\u0161egodi\u0161nje fizi\u010dko i psihi\u010dko nasilje od strane supruga u Sigurnu ku\u0107u smje\u0161tena je sa dvoje maloljetne djece u prili\u010dno te\u0161kom emocionalnom i fizi\u010dkom stanju. Poslije par mjeseci boravka u Sigurnoj ku\u0107i uz pomo\u0107 i podr\u0161ku stru\u010dnog tima uspje\u0161no se oporavila i emocionalno osna\u017eila. Tokom boravka u Sigurnoj ku\u0107i je zavr\u0161ila edukaciju za pisanje poslovnog plana koju su organizirale stru\u010dnjakinje iz Centra za \u017eene Fondacije loklne demokratije. Poslije zavr\u0161ene edukacije je uz mentorsku pomo\u0107 osmislila i napisala poslovni plan. Plan je pozitivno ocijenjen i uz finansijsku pomo\u0107 donatora u cijelosti realiziran. \u017dena je tokom prve godine realizacije projekta imala mentorsku podr\u0161ku nakon \u010dega je nastavila samostalan rad i ve\u0107 tri godine uspje\u0161no posluje i finansijski izdr\u017eava svoju porodicu<\/em>“, navodi Arijana.<\/p>\n\n\n\n

Drugi primjer je \u017eene sa troje maloljetne djece, koja prije dolaska u Sigurnu ku\u0107u Fondacije lokalne demokratije nije imala radno iskustvo i bila je finansijski ovisna o mu\u017eu, koji je emocionalno i fizi\u010dki zlostavljao i nju i djecu. <\/p>\n\n\n

\n
\"femicid
Performance Stop Femicidu by Fondacija Cure<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Ona nije imala podr\u0161ku porodice. U Sigurnoj ku\u0107i je boravila 6 mjeseci i u tom periodu je napravila jako velike pomake u svom emocionalnom osna\u017eivanju, ali je to vrijeme iskoristila i educirala se za tra\u017eenje posla. Samostalno je napisala svoj \u017eivotopis koji je poslala na vi\u0161e adresa poslodavaca, nakon \u010dega je bila pozvana na razgovore. Ve\u0107 nakon drugog razgovora je dobila stalno zaposlenje koje joj je omogu\u0107ilo da nakon izlaska iz Sigurne ku\u0107e sebi i djeci obezbijedi ekonomsku sigurnost. U njenom osamostaljenju velika pomo\u0107 joj je pru\u017eena i kroz Socijalni program kojim Ministarstvo za rad, socijalnu za\u0161titu, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo provodi u saradnji sa Sigurnom ku\u0107om Fondacije lokalne demokratije. Zahvaljuju\u0107i pla\u0107enoj kiriji i re\u017eijama u periodu od \u0161est mjeseci uspjela je u\u0161tedjeti novac za kupovinu neophodnog namje\u0161taja za opremanje stana”<\/em>, navodi Arijana.<\/p>\n\n\n\n

Rad sa psihoterapeutima u Sigurnoj ku\u0107i<\/h3>\n\n\n\n

Iako nam se to \u010dini posve bezna\u010dajnim, \u017eenama koje su pretrpjele ili i dalje trpe nasilje treba pru\u017eiti podr\u0161ku nastoje\u0107i im objasniti kakav tretman, odnosno protokol, \u0107e imati prilikom prijema u Sigurnu ku\u0107u, jer mnoge to na\u017ealost ne znaju ili odbijaju da saznaju.<\/p>\n\n\n\n

“Prilikom smje\u0161taja u Sigurnu ku\u0107u sa svim korisnicama se obavlja inicijalni razgovor i vr\u0161i se procjena trenutnih emocionalnih kapaciteta. Tako\u0111er, sve korisnice ispunjavaju tzv. TSI test – inventar simptoma traume, s ciljem procjene posttraumatskog stresa i drugih psiholo\u0161kih posljedica traumatskih doga\u0111aja. Na osnovu rezultata testa i zapa\u017eanja sa inicijalnog razgovora psihologinja pravi plan za individualni psihoterapijski rad. Pored individualnih psihotretmana za korisnice se organiziraju i grupni tretmani. Radno-okupacioni tretman je ve\u0107 pomenut a osim njega se organiziraju psihoterapijski i suportivni grupni tretmani. Ovi tretmani imaju za cilj da korisnice nau\u010de mehanizme i tehnike koje im mogu pomo\u0107i da osvijeste svoje li\u010dne resurse i snage, ali i individualne mehanizme no\u0161enja sa stresnim situacijama koje negativno uti\u010du na njihovo mentalno zdravlje. Tako\u0111er, na ovim grupnim tretmanima korisnice u\u010de nove tehnike koje im mogu pomo\u0107i da lak\u0161e prevazi\u0111u trenutne emocionalne izazove. Kroz ovaj vid rada imaju priliku da me\u0111usobno, uz stru\u010dno vodstvo, podijele sli\u010dna iskustva i nau\u010de kako da jedna drugoj budu kvalitetna podr\u0161ka<\/em>“, poja\u0161njava Arijana. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: \u017denama nije dovoljan jedan dan u godini da bi se osje\u0107ale ravnopravnima<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Za svoje \u0161ti\u0107enice osoblje u Sigurnoj ku\u0107i jednom sedmi\u010dno organizira radno-okupacionu terapiju<\/strong> koja obuhvata sve manuelne, kreativne i rekreativne aktivnosti, koje im mogu pomo\u0107i u psihosocijalnom ozdravljenju.<\/p>\n\n\n\n

“Cilj organiziranja ovakvog vida terapije je da kod korisnica pokrene interesovanje za odre\u0111ene aktivnosti kroz koje se mogu opustiti i relaksirati, ali i da se pobolj\u0161aju njihove odre\u0111ene fizi\u010dke i mentalne funkcije. U sklopu radnog tretmana sa korisnicama se odr\u017eavaju radionice kulinarstva, decoupage (tehnika dekorisanja predmeta ili name\u0161taja komadima papira), filcanje vune i izrada ukrasnih predmeta i igra\u010daka od filcane vune, kao i radionice umjetnosti, crtanje i bojanje<\/em>“, dodaje Arijana. <\/p>\n\n\n\n

Uskladiti Zakon s Istanbulskom konferencijom <\/h3>\n\n\n\n

Porast nasilja nad \u017eenama <\/strong>u na\u0161oj zemlji sve \u010de\u0161\u0107e zavr\u0161ava femicidom, a na\u0161i se parlamentarci jo\u0161 uvijek nisu udostojili promijeniti, odnosno nadopuniti postoje\u0107e zakonske akte kojima bi se sprije\u010dilo i smanjilo nasilno pona\u0161anja u porodici, a koje su odavno bili du\u017eni napraviti. Istanbulska konvencija <\/strong>je naime deklarativno usvojena jo\u0161 prije 10 godina, no dalje od potpisa na papiru nismo odmakli.<\/p>\n\n\n\n

“Novi Prijedlog Zakona o za\u0161titi od nasilja u porodici kojeg su uz pomo\u0107 pravnih eksperata izradile nevladine organizacije okupljene u \u201eSigurnoj mre\u017ei\u201c kojom koordinira Fondacija lokalne demokratije, uskla\u0111uje zakonodavni okvir i politike sa me\u0111unarodnim standardima. Usvajanjem ovog Zakona, BiH bi ispo\u0161tovala zahtjeve iz Istanbulske konvencije koju je ratifikovala 2013. godine. Novi Zakon bi donio va\u017ene promjene kao i novi model koordinacije izme\u0111u svih subjekata u sistemu za\u0161tite \u017ertava<\/em> nasilja<\/em>“, poja\u0161njava Arijana.<\/p>\n\n\n\n

Kako smo \u017eive\u0107i u ovoj zemlji tranzicionih \u010duda navikli da smo na stalnom \u010dekanju, naro\u010dito kad su u pitanju legislativne promjene, do ovih institucionalnih promjena va\u017enih za pokretanje stro\u017eije i ozbljnije kampanje vezane za sistemsko sprije\u010davanje nasilja nad \u017eenama zasigurno ne\u0107emo lako do\u0107i. Potrebno je tu mnogo truda i rada, ne samo ljudi iz dr\u017eavnih isntitucija i nevladinog sektora koji se, poput osoblja Sigurne ku\u0107e, bave zbrinjavanjem \u017eena koje su trpjele ili trpe nasilje, nego i svih nas \u017eena, njihovih prijateljica, sestara, \u010dlanica familije, kolegica. <\/p>\n\n\n\n

Na\u0161 savjet, osmijeh, zagrljaj, podr\u0161ka mo\u017ee nekoj od tih \u017eena zna\u010diti mnogo. Nikada nemojte zaboraviti da je pomo\u0107 u zbrinjavanju samo jedne \u017eene za koju znate da je pretrpila ili i dalje trpi nasilje beskrajno va\u017ena i golema stvar. Jer joj va\u0161a podr\u0161ka mo\u017ee spasiti \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Photo: privatna arhiva\/Sigurna ku\u0107a\/Canva<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n