Da li si ikada osjetila kako ti raspoloženje opadne nakon nekoliko minuta skrolanja kroz društvene mreže? Iako si bila sasvim dobro, odjednom osjetiš da nisi dovoljno uspješna, lijepa, organizovana, zanimljiva…
Nisi sama.
Ova pojava ima ime, i nije nova. Psiholog Leon Festinger još 1954. godine postavio je temelje Teorije socijalnog poređenja, koja objašnjava zašto se ljudi instinktivno upoređuju s drugima kako bi procijenili vlastitu vrijednost i napredak.
Šta kaže Festinger?
Ljudi imaju potrebu da razumiju sebe, da znaju gdje se nalaze, koliko su uspješni, sposobni, prihvaćeni. Ali kako to izmjeriti?
Umjesto objektivne mjere, najčešće se okrećemo – drugima.
Dvije su vrste poređenja:
- Upoređivanje prema gore (upward comparison)
Kada se poredimo s onima koji su, po našoj percepciji, bolji – ljepši, uspješniji, pametniji, bogatiji.
Prednost: Može nas motivisati.
Mana: Ali češće izaziva zavist, nesigurnost i osjećaj neadekvatnosti. - Upoređivanje prema dolje (downward comparison)
Kada gledamo one koji su u “lošijoj” situaciji da bismo se osjećali bolje.
Prednost: Privremeno podiže samopouzdanje.
Mana: Može nas zadržati u zoni komfora i stvoriti lažni osjećaj superiornosti.
A gdje su društvene mreže u svemu tome?
U Festingerovo vrijeme, upoređivanje se događalo u školi, na poslu, u komšiluku. Danas?
Cijeli svijet nam je pod prstima.
Na Instagramu, TikToku, LinkedInu i Facebooku neprestano gledamo uređene, filtrirane, selektivne prikaze tuđih života. Ljudi dijele ono najbolje – uspjehe, diplome, savršen brak, “spontane” slike s putovanja, jutarnje treninge i večere pod svijećama.
Problem?
Mi upoređujemo njihove vrhunce sa svojim prosječnim danima.
To je nepošteno. I opasno za mentalno zdravlje.
Pritom zaboravljamo da se iza svakog “savršenog storyja” možda kriju stres, nesigurnost, tjeskoba, borba.
Kako da se zdravije upoređujemo?
Upoređuj se sa sobom, ne s drugima. Gledaj gdje si bio juče, ne gdje je neko drugi danas.
Tuđe uspjehe koristi kao inspiraciju, ne kao mjerač vlastite vrijednosti.
Podsjećaj se da društvene mreže ne prikazuju cijelu istinu. Svi filtriraju stvarnost – neki više, neki manje.
Definiši vlastite ciljeve i vrijednosti. Možda ti ne treba ono što neko drugi ima, možda ti treba ono što već imaš, samo da to vidiš.
“Ako već moraš da se upoređuješ – neka to bude sa sobom od juče”
Festingerova teorija nije poziv na izbjegavanje poređenja već na svjesnije, zdravije poređenje.
U svijetu lažnih ideala i savršenih kadrova, najveći uspjeh je zadržati realnu sliku o sebi i biti miran s tim.
Ti nisi manje vrijedna zato što ne živiš Instagram verziju života.
Tvoj rast se možda ne vidi spolja ili ga ne znaš prezentovati, ali to ne znači da nije stvaran.
Photo: privatna arhiva
