Dina Duraković je advokatica i suvlasnica advokatskog ureda DMB Legal i osnivačica Impact fondacije, specijalizirana za korporativno i radno pravo, te internacionalne akvizicije.
Ugovor o radu je najbitniji dokument koji zaključujue poslodavac i radnik/ica, te je potrebno pristupiti ozbiljno njegovoj izradi i osigurati da sadrži sve bitne elemente propisane Zakonom o radu i da su oni na adekvatan način formulisani. Treba znati da je u slučaju bilo kakvog pravnog spora između radnika/ice i poslodavca, Ugovor o radu u pravilu prvi dokument u kojem se traže odgovori na sporna pitanja.
Glavni elementi Ugovora o radu
U FBiH nije propisana forma Ugovora o radu, ali Zakonom o radu su propisani njegovi bitni elementi, te je na taj način regulisan njegov sadržaj. U RS postoji propisana forma Ugovora o radu. U oba entiteta, Ugovorom o radu je potrebno regulisati osnovne elemente radno-pravnog odnosa, uključujući njegovo trajanje, dan početka rada, mjesto rada, opis poslova, raspored radnog vremena, plaću i dodatke/naknade, godišnji odmor, otkazni rok i sl.
Osnovna prava radnika/ice prema postojećim radno-pravnim propisima u BiH odnose se na pravo na plaću, ograničeno radno vrijeme (40 sati sedmično), ograničenje prekovremenog rada (u FBiH maksimalno dodatnih 8 sati, u RS dodatnih 10 sati sedmično), minimalni godišnji odmor (najmanje 20 radnih dana), pravo na naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja, opravdanog odsustva). Zakoni propisuju minimum radničkih prava ispod kojeg se ne može ići, a poslodavac u svakom slučaju može radniku/ici dati veća prava nego ona koja su Zakonom propisana. Bitno je napomenuti da kada poslodavac da određeno pravo radniku/ici izvan zakonskog minimuma (bilo u Ugovoru o radu ili nekom internom aktu, npr. Pravilniku o radu), mora i omogućiti radniku/ici korištenje tih datih prava.
Vrijeme trajanja Ugovora o radu i poslovna tajna
Ugovor o radu se može zaključiti na određeno i neodređeno vrijeme. Na određeno vrijeme se Ugovor o radu (ili više uzastopnih ugovora) može zaključiti na period do 3 godine u FBiH, odnosno do 2 godine u RS (u RS je moguće zaključiti na duži period u Zakonom propisanim slučajevima, npr. do završetka trajanja određenog projekta ali ne duže od 5 godina). U ovom smislu, postoji još jedna razlika između propisa u FBiH i RS, a to je da je u RS-u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme pravilo, a samo u slučaju postojanja objektivnih razloga (rok, izvršenje tačno određenog posla ili nastupanje nekog unaprijed određenog događaja) poslodavac i radnik/ica mogu zaključiti Ugovor na određeno vrijeme. U FBiH nemamo ovakvog ograničenja, pa je moguće zaključiti Ugovor o radu na određeno vrijeme u svakom slučaju.
Često je novim Ugovorima o radu prisutno i ugovaranje odredbi o zaštiti poslovne tajne kojima se obavezuje radnik/ica da čuva poslovne tajne poslodavca za vrijeme i nakon prestanka radnog odnosa. Ovo je svakako bitno ugovoriti, ali ne treba zaboraviti da je potrebno (u Ugovoru o radu ili posebnom internom aktu) definisati šta se smatra poslovnom tajnom koju radnik/ica mora čuvati, jer nije svaka informacija do koje radnik/ica dođe u toku trajanja radnog odnosa poslovna tajna i ne spada u ovu kategoriju.
Photo: Privatna arhiva
