Dok donosi krizne pakete mjera za kućanstva i poduzeća – a najnoviji je objavljen početkom tjedna zbog rata na Bliskom istoku i već je deseti po redu – Vlada se nastoji predstaviti kao vrlo agilna i promišljena, odlučna i odgovorna. Premijer govori dubokim glasom, polako i uvjerljivo pobraja kolike bi cijene energije bile bez Vladine intervencije i obećava da će činiti sve što može da se najnovija kriza ublaži. Čak ga i drugi premijeri zovu da čuju kako to Hrvatska radi. Nismo još, doduše, čuli da je premijer osudio ili kritizirao SAD i Izrael zbog napada na Iran, ali to je već druga tema.
Kad nema posla s time, istim glasom tumači nam da politika koju provodi donosi rast BDP-a i standarda građana, a Hrvatska evo samo što nije ušla i u OECD, o čemu pregovaramo od 2022. godine. To će navodno biti „potvrda da smo među 40-ak najnaprednijih gospodarstava svijeta“. Iz Vlade kažu i da time Hrvatska šalje ulagačima i partnerima poruku „institucionalne stabilnosti i predvidivosti regulatornog okruženja“.
