Imaju li kakvog učinka well-being inicijative u tvrtkama na stvarnu dobrobit zaposlenika? Ukratko: ne.
Istraživanje objavljeno u časopisu Industrial Relations Journal dovelo je u pitanje učinkovitost well-being inicijativa na individualnoj razini na radnom mjestu. Istraživanje je provedeno na više od 46.000 radnika u 233 organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati pokazuju da nisu pronađena značajna poboljšanja u dobrobiti zaposlenika nakon uvođenja inicijativa poput mindfullnesa, treninga otpornosti, edukacija o well-beingu ili programa upravljanja stresom.
Radni well-being najbolje je shvatiti kao sveobuhvatan pojam koji opisuje koliko je nečiji radni život dobar ili loš za njih. Well-being uključuje i mentalno zdravlje i mentalne bolesti. Međutim, ovo je istraživanje pokazalo da programi mentalnog zdravlja na individualnoj razini ne poboljšavaju značajno dobrobit zaposlenika u usporedbi s onima koji ne sudjeluju u programima. U nekim slučajevima, bilo je čak i negativnih ishoda.
Istraživanje sugerira da su potrebne prave organizacijske promjene, a ne uvođenje razno-raznih well-being inicijativa. Organizacijske intervencije, kao što su poboljšanje organizacije posla, bolje upravljanje i komunikacija, kao i rad na boljem okruženju, mogu biti učinkovitiji u poticanju dobrobiti zaposlenika. To je u skladu sa sve većim konsenzusom da well-being na radnom mjestu zahtijeva sustavne promjene, a ne samo fokusiranje na upravljanje stresom.
“U prijevodu: stavite fokus na strukturne promjene i aktivno radite na organizacijskoj kulturi, komunikaciji, organizaciji rada i kompetencijama voditeljima. Na taj način ćete bolje podržati mentalno zdravlje svojih zaposlenika i povećati njihovu produktivnost od well-being inicijativa”, savjetuje Jasna Horvat, employer branding and organizational culture consultant.
